Briga o mentalnom zdravlju jednako je važna kao i briga o fizičkom zdravlju. Psiholozi pružaju podršku ljudima u različitim životnim okolnostima – bilo da je riječ o nošenju s emocionalnim poteškoćama, suočavanju s bolestima, prilagodbi na životne promjene ili jednostavno potrebi za osobnim rastom.
U nastavku donosimo pregled ključnih usluga koje pruža psiholog:
1. Psihološko savjetovanje u zdravstvenoj psihologiji
Savjetodavna psihologija usmjerena je na jačanje zdravih aspekata i snaga klijenta, prevenciju problema te podršku u suočavanju s izazovima životnog puta. Psiholog kroz razgovor i stručnu intervenciju pomaže ljudima da poboljšaju kvalitetu života, pronađu zdrave načine suočavanja s problemima i unaprijede svoje funkcioniranje.
Zdravstvena psihologija posebno se bavi povezanošću psiholoških, bioloških i socijalnih čimbenika u zdravlju i bolesti. Savjetovanje u ovom području može pomoći osobama koje se nalaze u situacijama kao što su:
- suočavanje s kroničnom boli, kroničnim bolestima i ozljedama,
- prilagodba na zdravstvene promjene ili krize,
- proces fizičke rehabilitacije i oporavka,
- liječenje i podrška u onkološkoj skrbi i drugim teškim bolestima.
Psiholog pomaže na više razina funkcioniranja:
- fizičkoj (upravljanje boli, regulacija tjelesnih simptoma),
- emocionalnoj (suočavanje s tjeskobom, depresijom, stresom),
- kognitivnoj (prepoznavanje i mijenjanje disfunkcionalnih misli, informiranje pacijenata),
- ponašajnoj (usvajanje zdravijih navika, pridržavanje medicinske terapije).
Podrška se često pruža i obitelji pacijenta te medicinskom osoblju, kao i zajednici kroz preventivne i edukativne programe.
2. Psihoterapija
Psihoterapija obuhvaća različite psihološke tretmane kojima je cilj pomoći osobi da prepozna i promijeni nefunkcionalne obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja. Ona se može provoditi individualno, u paru, obitelji ili grupi, a ponekad je dio šireg liječenja zajedno s farmakoterapijom.
Razlozi zbog kojih se ljudi javljaju na psihoterapiju vrlo su raznoliki, a neki od češćih uključuju:
- dugotrajni stres ili krizne životne okolnosti,
- teškoće u nošenju s gubicima, razvodom, promjenama u životu,
- poteškoće u odnosima ili obitelji,
- simptome poput nesanice, gubitka interesa, razdražljivosti, tjeskobe ili bezvoljnosti,
- osjećaj niskog samopoštovanja ili bezvrijednosti,
- proradu trauma i teških životnih iskustava,
- potrebu za osobnim razvojem, boljim razumijevanjem sebe i svoje okoline.
Cilj psihoterapije nije samo ukloniti simptome, već osnažiti osobu da se bolje nosi s izazovima, gradi kvalitetnije odnose i razvija život u skladu sa svojim vrijednostima.
3. Psihodijagnostička obrada
Psihodijagnostička obrada specijalizirani je postupak kojim psiholog procjenjuje sposobnosti, osobine, emocionalno stanje i trenutno funkcioniranje osobe. Ona uključuje:
- klinički intervju – razgovor u kojem se prikupljaju podaci o aktualnim teškoćama, navikama, odnosima i ranijem liječenju,
- psihodijagnostičko testiranje – standardizirani testovi i upitnici kojima se ispituju intelektualne sposobnosti, ličnost i emocionalno funkcioniranje,
- nalaz i mišljenje psihologa – sažetak rezultata s preporukama za daljnji tretman.
Psihodijagnostika se najčešće preporučuje od strane liječnika (psihijatra, neurologa ili drugog specijalista), no sama po sebi ne znači nužno dijagnozu – ona je alat koji pomaže u boljem razumijevanju osobe i odabiru adekvatnog tretmana.
Zaključak
Psihološke usluge obuhvaćaju širok spektar podrške – od savjetovanja i terapije do stručne procjene i edukacije. Bilo da se suočavate s bolešću, emocionalnim poteškoćama, životnim krizama ili jednostavno želite bolje upoznati sebe i razviti svoje potencijale, psiholog je važan saveznik na tom putu.
